U subotu 4. veljače papa Franjo primio je 1200 poduzetnika, mladih i znanstvenika Ekonomije zajedništva iz 54 države svijeta
Nakon pozdrava i kratkog predstavljanja 4 poduzetnika Ekonomije zajedništva iz raznih krajeva svijeta, papa Franjo uputio je svoju poruku nazočnima iz koje donosimo opširne ulomke.
“Ekonomija i zajedništvo dvije su riječi koje suvremena kultura drži razdvojenima i često smatra suprotnima. Vi ste te dvije riječi povezali, prihvaćajući poziv koji je Chiara Lubich uputila prije 25 godina u Brazilu. Tada je pred sablazni nejednakosti u gradu Sao Paolu zamolila poduzetnike da postanu agenti zajedništva.” Tim je riječima papa Franjo pozdravio 1200 poduzetnika, mladih i znanstvenika okupljenih u dvorani Pavla VI. u Vatikanu na obilježavanju 25 godina Ekonomije zajedništva, dodavši: “Za vaš sam projekt već odavno iskreno zainteresiran”.
“Vi svojim životom pokazujete da ekonomija i zajedništvo postaju ljepši kada stoje jedno pored drugoga. Ljepša je ekonomija, sigurno, ali ljepše postaje i zajedništvo, jer duhovno zajedništvo srdaca je još punije kada postane zajedništvo dobara, talenata i dobiti.”
Vrlo pozornom auditoriju papa Franjo je uputio tri želje i preporuke.
Novac
“Veoma je važno da u srcu Ekonomije zajedništva bude zajedništvo vaše dobiti. Ekonomija zajedništva je i zajedništvo profita, novca, što je izraz životnog zajedništva.” Nastavio je: “Novac postaje idol kada postane cilj (…) Isus je novac uvrstio u kategoriju gospodara.” Nadalje: “Zato se razumije etička i duhovna vrijednost vaše odluke da dobit date u zajedništvo. Najbolji i najkonkretniji način da novac ne učinimo idolom je podijeliti ga s drugima, osobito sa siromašnima (…) Kada rasporedite i darujete vašu dobit, vi činite gestu visoke duhovnosti, govoreći djelima novcu: ti nisi Bog, ti nisi gospodar, ti nisi gazda!”
Siromaštvo
“Najveći etički problem kapitalizma je stvaranje odbačenih, da bi ih se potom nastojalo sakriti ili liječiti kako se više ne bi vidjeli (…) Zrakoplovi zagađuju atmosferu, ali s malim dijelom novca dobivenog od prodaje karata sadit će stabla, kako bi dijelom nadoknadili nastalu štetu. Tvrtke koje se bave proizvodnjom automata za kockanje financiraju kampanje za liječenje patoloških kockara koje oni stvaraju. Na dan kada proizvođači oružja budu financirali izgradnju bolnica za liječenje djece ranjene njihovim granatama, sustav će dostići svoj 
vrhunac. To je licemjerje!” Pred takvom odvratnošću “Ekonomija zajedništva, ako želi biti vjerna svojoj karizmi, ne smije samo liječiti žrtve sustava, nego izgraditi sustav gdje će žrtava biti sve manje, gdje ih po mogućnosti više neće ni biti. Sve dok ekonomija bude proizvodila i jednu žrtvu i dok bude samo jedna odbačena osoba, zajedništvo 
još neće biti ostvareno i slavlje općeg bratstva neće biti potpuno.”
Budućnost
“Ovih 25 godina vaše povijesti govore da zajedništvo i poduzeće mogu stajati zajedno i zajedno rasti. To je iskustvo još ograničeno na mali broj poduzeća u usporedbi s velikim svjetskim kapitalom, ali promjene u redu duha i stoga života nisu vezane uz velike brojeve. Malo stado, svijeća, novčić, janje, biser, sol, kvasac, to su slike Kraljevstva što ih susrećemo u Evanđeljima. Ne treba nas biti mnogo da bismo promijenili našu povijest, naš život. Dovoljno je da sol i kvasac ne izgube svoje značajke (…) Sol ne obavlja svoj zadatak rastući u količini, štoviše, previše soli čini tijesto preslanim, nego čuvajući njezinu ‘dušu’, njezinu kakvoću.” Podsjećajući na vrijeme kada nije bilo hladnjaka i kada se kvasac dijelio da bi se mijesio novi kruh, potaknuo je poduzetnike Ekonomije zajedništva da ne izgube aktivni sastojak, “enzim” 
zajedništva, živeći uzajamnost. “Zajedništvo nije samo dijeljenje nego i umnažanje dobara, stvaranje novoga kruha, novih dobara, novoga Dobra s velikim početnim slovom”. Potom je uputio poziv: “Darujte ga svima, a najprije siromašnima i mladima (…). Kapitalizam poznaje filantropiju, a ne zajedništvo.
I na kraju: “Sve to vi već činite. No možete još više dijeliti profit kako biste pobijedili idolatriju, promijenili strukture, kako biste spriječili stvaranje žrtava i odbačenih; darivati još više vaš kvasac kako bi se podigao kruh mnogih. Neka ‘ne’ ekonomiji koja ubija postane ‘da’ ekonomiji koja daje život, jer dijeli, uključuje siromašne, koristi dobit kako bi raslo zajedništvo. Želim vam da nastavite na vašem putu odvažno, ponizno i radosno…, da i dalje budete sjeme, sol i kvasac drugačije ekonomije, ekonomije Kraljevstva, gdje bogati znaju podijeliti svoje bogatstvo, a siromasi se zovu blaženima.”
Snažne Papine riječi dojmile su sve prisutne i potaknule ih na veći angažman, te su mnogi sabirući cijeli događaj rekli kako su na ovoj audijenciji osjetili novu etapu, novi skok u razvoju ekonomije zajedništva. Skupu je nazočilo i 25 sudionika iz svih krajeva Hrvatske, a Papu su u ime svih osobno pozdravili dr. sc. Ivana Marić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Minka Fabjan, koordinatorica Ekonomije zajedništva u Hrvatskoj te Janko Katona iz Vojvodine.
Preuzeto sa fokolar.hr
