Udruga za Ekonomiju zajedništva (UEZ) u suradnji s Ekonomskim fakultetom Zagreb (EFZG) organizirala je međunarodnu konferenciju pod nazivom „Ekonomija zajedništva – za izgradnju boljeg svijeta!“ Ova inspirativna konferencija održana je 10. svibnja 2024. u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Konferenciju je otvorila prof. dr. sc. Martina Dumančić, prodekanica Ekonomskog fakulteta – Zagreb. Skup je okupio preko 170 sudionika s ciljem ohrabrivanja sudionika kroz primjere lidera, znanstvenika i poduzetnika Ekonomije zajedništva da principi po kojima djeluju daju nadu, potiču i nadahnjuju.
Prof. dr. sc. Luigino Bruni je u uvodnom videu govorio o dubokim korijenima i filozofskim osnovama ekonomije zajedništva. “Ekonomija zajedništva nije samo poslovna strategija, to je filozofija života,” naglasio je Bruni. On je istaknuo kako globalna ekonomija, vođena isključivo profitom i konkurencijom, mora prepoznati vrijednost zajedništva, solidarnosti i uzajamne pomoći. „Danas, nakon kriza religija i ideologija, potreban nam je novi duhovni kapital… Ekonomija zajedništva daje svoj doprinos izgradnji novog duhovnog kapitala, nove duhovnosti u poslovanju,” rekao je Bruni.
Kroz dinamične panele i rasprave, stručnjaci iz različitih sektora istraživali su nove trendove i perspektive u području Ekonomije zajedništva te identificirali konkretne korake za primjenu tih principa u svojim organizacijama i zajednicama. Ova razmjena iskustava pokazala je prisutnima da ekonomija zajedništva nije samo apstraktni koncept, već stvarnost koju živi i prakticira široka zajednica stručnjaka i entuzijasta.
Odnosna dobra – temelj prosperiteta
U prvom panelu, prof. dr. sc. Domagoj Sajter predstavio je koncept odnosnih dobara kao ključnog ekonomskog resursa. “Odnosna dobra, poput povjerenja, suradnje i solidarnosti, osnova su svakog uspješnog društva,” rekao je Sajter. Njegovo izlaganje obuhvatilo je konkretne primjere iz prakse kako se odnosna dobra mogu integrirati u poslovne modele. Istaknuo je kako ova dobra, iako nematerijalna, imaju ogroman utjecaj na produktivnost i inovativnost organizacija.
Panelisti su podijelili svoja iskustva i uvide o tome kako odnosna dobra utječu na njihove organizacije i zajednice. Markus Ressl, osnivač Ressolutions GmbH, naglasio je važnost strategije koja u središte stavlja zajednicu i održivost. Dr. sc. Silvija Vig, autorica knjige o poslovnoj etici, govorila je o ključnim komponentama poslovne etike u kontekstu odnosnih dobara. Marcela Andreata-Koren, dekanica Veleučilišta u Križevcima, istaknula je ulogu obrazovanja u promicanju odnosnih dobara. Goran Jurišić, osnivač prve energetske zajednice, podijelio je primjere iz prakse. Dr. sc. Andrej Grubišić naglasio je kako “odnosna dobra nisu izravno povezana s fizičkim proizvodima ili uslugama koje tvrtka nudi, ali su ključna za poticanje zdravog, produktivnog i privlačnog radnog ambijenta.“
Zaključak panela bio je da bi prepoznavanje odnosnih dobara kao nematerijalne imovine značajno utjecalo na pristupe upravljanju, vrednovanju i zaštiti tih dobara u suvremenom poslovnom okruženju.
Vodstvo služenja – nova paradigma
Drugi panel bio je posvećen vodstvu služenja, konceptu koji je duboko ukorijenjen u ekonomiji zajedništva. Prof. dr. sc. Domagoj Hruška, profesor na EFZG i poduzetnik u području proizvodnje hrane, govorio je o važnosti autentičnosti, zajedništva i solidarnosti u vodstvu. “Pravi lideri nisu oni koji dominiraju, već oni koji služe,” rekao je Hruška, naglašavajući potrebu za transformacijom načina na koji razumijemo vodstvo.
Panelisti su podijelili svoje priče o implementaciji vodstva služenja u svojim organizacijama. Marina Jakus, menadžerica u Metusu, govorila je o važnosti empatije i aktivnog slušanja. Matija Kopić, osnivač Gideona, pružio je inspirativne primjere iz poslovne prakse. Dr. sc. Kristijan Cinotti, menadžer godine za pozitivan društveni utjecaj u Mazars Adria, istaknuo je kako je njegova tvrtka integrirala principe služenja u svoje poslovne strategije, što je dovelo do značajnog društvenog utjecaja. Prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, podijelio je iskustva iz akademskog svijeta.
Zaključak panela bio je da predanost uslužnom vođenju zahtijeva svrhu koja prelazi okvire našeg ega, što je teško postići bez žrtve.
Konkretni koraci – mjere utjecaja
U trećem panelu, Stanislav Lencz predstavio je “7 mjera utjecaja prema Ekonomiji zajedništva”, pružajući konkretne smjernice kako pojedinci i organizacije mogu doprinijeti stvaranju pravednijeg društva. “Promjena počinje s nama,” rekao je Lencz, potičući prisutne da djeluju lokalno, ali misle globalno. Mjere uključuju jačanje lokalnih ekonomija, poticanje društveno odgovornih investicija, promicanje transparentnosti u poslovanju i podržavanje obrazovnih inicijativa koje potiču zajedništvo.
Sudionici su detaljno raspravljali o načinima implementacije mjera utjecaja u različitim sektorima. Nikolina Balen naglasila je važnost humanitarnih projekata u jačanju zajedništva. Mislav Lukša i Jasminka Iličić podijelili su svoja iskustva iz poljoprivrednog sektora, dok je Anto Bilić govorio o cjeloživotnom učenju kao alatu za promicanje zajedništva. Lucie Evers i prof. Ivana Marić pružile su vrijedne uvide iz perspektive socijalnog poduzetništva i akademske zajednice.
Konferencija je završena emotivnim zahvalama svim sudionicima i donatorima koji su podržali humanitarnu akciju za Petrinju i Glinu te zaslužnim osobama za doprinos Ekonomiji zajedništva u RH. Poruka konferencije bila je jasna: promjena je moguća, a počinje od svakog pojedinca. “Svi mi možemo biti nositelji promjene“, zaključeno je na konferenciji, ostavljajući prisutne s osjećajem ohrabrenja i motivacije da djeluju.
Umjetničke glazbene točke ansambla Francroatica obogatile su program, a glavni sponzor događaja bila je tvrtka Tehnika d.d.
Više fotografija dostupno je na našoj Facebook stranici Ekonomija Zajedništva.
Dojmovi sudionika
Sudionici su izrazili svoje oduševljenje i nadahnuće nakon konferencije. Dražen iz Osijeka je rekao: “Neočekivano, ali izuzetno korisno. Trebamo se više povezivati.” Nikolina iz jedne korporacije je istaknula: “Izvan mojih okvira očekivanja. Lijepo je čuti promišljanja o temeljnim ljudskim vrijednostima.” Mladen je dodao: “Ekonomija zajedništva ima transformacijsku snagu. Pitanje je samo koja je kritična masa potrebna da to postane dominantan pristup.“
Student Luka: “Zanimljivo je vidjeti utjecajne ljude iz poslovnog svijeta koji prepoznaju važnost ljubavi i zajedništva.” Karlo iz jedne udruge je istaknuo: “Pričalo se o vrlo važnim stvarima. Ganut sam da se ovakvi razgovori vode u ovom okruženju.“
Konferencija je ostavila dubok dojam na sve sudionike, potičući ih da integriraju principe ekonomije zajedništva u svoje živote i rad.
