U Križevcima je od 18. do 25. listopada 2026. održana međunarodna razmjena mladih „From Design to Reality – Building a Living Ecosystem“. Razmjena je provedena u okviru Erasmus+ akreditacije njemačke dugogodišnje partner organizacije Starkmacher, a domaćin i organizator u Hrvatskoj bila je Udruga za ekonomiju zajedništva (UEZ). Okupila je 24 sudionika iz Hrvatske, Njemačke, Češke i Srbije, iz partnerskih organizacija Starkmacher (Njemačka), Petrklič help (Češka) i Zeleno doba (Srbija).
Razmjena je nadopuna Erasmus+ projekta ECO Reboot, u kojem UEZ razvija Green Learning Space, zeleni prostor za učenje o agroekosustavu. Smješten je gotovo u samom centru Križevaca, iza grkokatoličke katedrale Presvetoga Trojstva.
Od nacrta do stvarnog prostora
Green Learning Space nije zamišljen kao običan vrt. To je živi laboratorij u kojem mladi uče kako su tlo, voda, biljke, životinje i ljudi međusobno povezani. Uče i kako odluke u oblikovanju prostora utječu na zdravlje cijelog ekosustava.
Za prostor je u sklopu projekta ECO Reboot izrađen permakulturni dizajn prema regenerativnoj metodologiji. Njegove faze su istraživanje, analiza terena, dizajn, provedba, održavanje, evaluacija i prilagodba. Dizajn se temelji na zoniranju prostora, praćenju kretanja vode i oblika terena te na načelu da svaki element ima više funkcija. Cilj nije samo održati postojeće stanje, nego obnoviti i osnažiti tlo, zadržavanje vode i bioraznolikost.
Ova razmjena bila je faza provedbe. Dizajn s papira prvi je put prenesen na teren, a to su učinili upravo mladi.
Što smo radili tijekom tjedna
Rad se odvijao u Dijaninu vrtu, odnosno Green Learning Spaceu. Smještaj i dvoranske aktivnosti bili su u Centru Mariapoli Faro. Kroz praktične aktivnosti sudionici su prošli kroz:
- mjerenje terena i označavanje sadnih mjesta metodom triangulacije: plan s papira (MJ 1:500) prenosili su na teren pomoću kolčića, konopa i jednostavnih mjernih alata;
- pripremu terena i sadnju stabala, grmova i biljaka: u edukativnom i mediteranskom dijelu vrta posađeno je više od 30 stabala i grmova;
- malčiranje: sadnice su zaštićene sijenom i slamom te vlažnim kartonom kako bi tlo ostalo pokriveno i zadržalo vlagu;
- rasađivanje biljaka i čišćenje sjemena;
- nastavak izgradnje hotela za kukce, važnog staništa za oprašivače i korisne kukce.
Što raste u Green Learning Spaceu
Odabir biljaka slijedi permakulturna načela: biljke su raznolike, većinom višegodišnje, a svaka ima više funkcija.
U mediteranskom dijelu vrta posađene su maslina (istarska bjelica), lovor, mirta, planika, badem, nešpula, žižula (čičimak) i dvije sorte feijoe. Te vrste unose dašak juga u kontinentalni vrt usred Križevaca.
Uz njih rastu i manje poznate voćne vrste koje sudionike uvijek iznenade:
- azimina, voćka egzotičnog okusa otporna na kontinentalnu klimu;
- plavi krastavac (Decaisnea fargesii) s neobičnim plavim mahunama;
- goji, mongolska borovnica i mongolska trešnja.
Tu su i tradicionalne i zaboravljene voćke našeg kraja: drijen, mušmula i jabuka.
Jedan dio biljaka ima i važnu ekološku ulogu:
- žutilovke (Cytisus) i dafina (Elaeagnus ebbingei) obogaćuju tlo dušikom;
- kanadsko judino drvce svojim proljetnim cvjetovima hrani oprašivače;
- ljepoliska (Callicarpa) svojim ljubičastim bobicama krasi vrt do duboko u zimu;
- timijan privlači korisne kukce.
Tako vrt istodobno daje hranu, stanište i prostor za učenje.
Lokalna suradnja: križevačke srednje škole u središtu razmjene
Posebno nas veseli što je u razmjenu uključena i lokalna zajednica. Hrvatsku skupinu činila su četiri učenika: dvoje iz Srednje gospodarske škole Križevci i dvoje iz Srednje škole „Ivan Seljanec“ Križevci, uz voditelja tima. Oni su cijeli tjedan ravnopravno radili, učili i družili se s vršnjacima iz inozemstva.
U srijedu, 21. listopada, razmjeni se pridružilo 12 gostiju iz Srednje gospodarske škole Križevci, učenici s nastavnicama. Nakon upoznavanja kroz icebreaker aktivnosti, u četiri sata pokazali smo im što sudionici rade cijeli tjedan. Zajedno su mjerili teren, planirali raspored biljaka, označavali sadna mjesta i sadili mediteranske voćke i grmlje. Komunikacija se odvijala na engleskom jeziku, pa su učenici usput vježbali i jezik u međunarodnom okruženju.
Nastavnica Srednje gospodarske škole u svom je osvrtu napisala da je to iskustvo bilo „mnogo više od obične terenske nastave“. Učenici su ondje znanje s nastave povezali s praksom te upoznali načela permakulturnog oblikovanja vrta.
Sjeme kao temelj održivog prehrambenog sustava
U četvrtak, 22. listopada, razmjeni se pridružila udruga Kozmički vrtlari. Održali su radionicu o čišćenju sjemena kukuruza, jestivog sirka, kvinoje, graha i suncokreta. Razgovaralo se i o dugoročnoj održivosti prehrambenog sustava, o prilagodbi usjeva klimatskim, društvenim i ekonomskim promjenama kroz povećanje genetske raznolikosti te o nutritivnoj vrijednosti hrane koju želimo uzgajati u budućnosti.
Sudionici su posebno zapamtili sirak i kvinoju. Iznenadilo ih je i postojanje međunarodne mreže razmjene sjemena, kao i saznanje koliko je proizvodnja hrane i trgovina sjemenom zapravo političko pitanje.
Što kažu sudionici
U evaluaciji su sudionici najviše istaknuli pristup „učenje kroz rad“, koji su ocijenili prosječnom ocjenom 4,95 od 5. Tjedan su opisali riječima poput „zajednica, rast, sigurno mjesto“, „učenje, dijeljenje, briga“ i „zeleno, vrtlarstvo, timski rad“.
„Naučila sam da biljke ne vole živjeti same i da su mnoge biljke zapravo korisne, iako ih ljudi često pokušavaju ukloniti.“
„Prvi put u životu posadio sam stablo.“
„Oduševio me prirodan ritam aktivnosti. Nikad se nisam osjećala pod pritiskom, a ipak smo sve stigli napraviti.“
„Najveći utisak na mene ostavljaju same biljke koje sam posadio, jer će vremenom rasti i naše naredne generacije će moći da uživaju u rezultatima našeg rada.“
Sudionici su dali i vrijedne prijedloge za dalje. Željeli bi još više sadnje i rada u vrtu, više vremena za upoznavanje biljnih zajednica i održavanja te kratke pisane materijale o biljkama koje mogu ponijeti kući. Te ćemo prijedloge iskoristiti u daljnjem razvoju Green Learning Spacea i edukativnih programa.
Prostor koji nastavlja rasti
Razmjena „From Design to Reality“ pokazala je da permakulturni dizajn nije konačan odgovor. On je okvir koji živi, raste i mijenja se zajedno s prostorom i zajednicom koja o njemu brine. Stabla i grmovi posađeni ovog listopada ostaju u Križevcima kao trajan rezultat rada mladih iz četiri zemlje. Green Learning Space time postaje mjesto učenja za buduće generacije, škole i lokalnu zajednicu.
Zahvaljujemo svim sudionicima i partnerskim organizacijama, Srednjoj gospodarskoj školi Križevci, Srednjoj školi „Ivan Seljanec“ Križevci te udruzi Kozmički vrtlari na suradnji i doprinosu.
Tekst: Peter Fabjan, koordinator UEZ
